Novi komentari

Kategorije

AI Alati

Tagovi

Kontakt

O sajtu AIZONA

Prijava

Registracija

AI je zvanično maštovitiji od prosečnog čoveka

Oblast: Istraživanje |          
Četvrtak, 5. februar 2026. 09:13
Autor: AIZona

AI je zvanično maštovitiji od prosečnog čoveka

Trenutak istine za ljudsku kreativnost: Veštačka inteligencija više nije samo alat za suvu obradu podataka; ona je duboko zakoračila u sferu koju smo milenijumima smatrali isključivo ljudskom — u prostor mašte. Dok jedni osećaju fascinaciju, a drugi egzistencijalni strah od trenutka kada će algoritmi postati inovativniji od svojih tvoraca, nauka nam konačno nudi precizan uvid. Ovaj podatak dekonstruiše našu antropocentričnu viziju kreativnosti kao poslednjeg bastiona ljudskosti i postavlja nas pred kognitivni izazov bez presedana.

Nova, obimna studija koju je predvodio profesor Karim Džerbi (Karim Jerbi) sa Departmana za psihologiju Univerziteta u Montrealu i saradnik prestižnog instituta Mila, donosi odgovore koji će podjednako iznenaditi i tehnofobe i entuzijaste. Objavljeno 21. januara 2026. godine u časopisu Scientific Reports, ovo istraživanje, u kojem je učestvovao i pionir AI tehnologije Jošua Bendžio (Yoshua Bengio), predstavlja najambicioznije poređenje ljudske i algoritamske mašte do sada.

Digitalna prekretnica: Kada algoritmi nadmaše prosek

Istraživanje je donelo uvid koji označava tektonsku promenu u digitalnoj kulturi: modeli poput GPT-4 sada rutinski postižu bolje rezultate od prosečnog čoveka u zadacima divergentne lingvističke kreativnosti. Ova sposobnost generisanja mnoštva originalnih i semantički udaljenih ideja više nije rezervisana samo za biološku inteligenciju.

Analitički posmatrano, ovaj preokret je logičan, mada uznemirujući. Veliki jezički modeli (LLM) su obučeni na "sumi celokupnog ljudskog znanja", što im omogućava da operišu kao vrhunski statistički sintetizatori. AI je postao "solidan zanatlija" upravo zato što crpi inspiraciju iz milijardi ljudskih primera, nadmašujući prosečnog pojedinca koji se često oslanja na konvencionalne asocijacije.

O ovom nalazu profesor Džerbi navodi:

„Naša studija pokazuje da neki AI sistemi zasnovani na velikim jezičkim modelima sada mogu nadmašiti prosečnu ljudsku kreativnost u dobro definisanim zadacima. Ovaj rezultat može biti iznenađujući – čak i uznemirujući – ali naša studija takođe ističe podjednako važno zapažanje: čak i najbolji AI sistemi i dalje zaostaju za nivoima koje dostižu najkreativniji ljudi.“

Nedodirljivi vrh: Elitna mašta kao poslednja linija odbrane

Iako mašine pobeđuju prosek, "ljudski faktor" ostaje neprikosnoven na samom vrhu piramide. Podaci su neumoljivi: najkreativniji pojedinci — onih top 10% — i dalje ostvaruju rezultate koje nijedan testirani AI model ne može da dosegne. Štaviše, istraživanje koje su sproveli Antoine Bellemare-Pépin i François Lespinasse sa univerziteta Concordia i Montreal, pokazalo je da je cela gornja polovina (50%) ljudskih ispitanika i dalje u proseku uspešnija od svih testiranih AI sistema.

Ovo nam govori da je AI zapravo preuzeo primat samo nad onim delom populacije koji se u kreativnom smislu manje angažuje. Dok AI briljira u generisanju varijacija unutar poznatih obrazaca, "iskra" vrhunske, outlier originalnosti ostaje inherentno ljudska. Granica trenutnih LLM modela je upravo u tome — oni su majstori proseka, ali ne i revolucionarnih skokova u nepoznato.

Deset reči koje otkrivaju maštu: Tajna DAT testa

Kako bi se objektivno izmerila "semantička distanca" između ljudske i veštačke misli, korišćen je Divergent Association Task (DAT), koji je kreirao Džej Olson (Jay Olson). Ovaj test ne meri puko poznavanje rečnika, već duboke kognitivne procese koji stoje iza kreativnog rešavanja problema.

Zadatak zahteva od učesnika da navedu deset reči koje su po značenju što je moguće udaljenije jedna od druge.

  • Primer vrhunskog kreativnog odgovora: "galaksija, viljuška, sloboda, alge, harmonika, kvant, nostalgija, somot, uragan, fotosinteza."

Ovaj test, koji traje svega nekoliko minuta, reflektuje sposobnost uma da se otrgne od utabanih staza razmišljanja. AI pokazuje fascinantnu efikasnost u pronalaženju ovih udaljenih veza, ali mu i dalje nedostaje ona specifična ljudska nepredvidivost koja karakteriše najbolje stvaraoce.

Složenost forme: AI kao vešt imitator suštine

Istraživački tim je testiranje proširio i na kompleksnije narativne forme:

  • Pisanje haiku poezije;
  • Kreiranje rezimea filmskih zapleta;
  • Pisanje kratkih priča.

Rezultati su potvrdili isti obrazac: AI se pokazao kao izuzetno vešt imitator forme. On može da proizvede korektan i strukturalno dopadljiv sadržaj koji lako nadmašuje prosečne ljudske pokušaje. Ipak, u sferama gde su potrebni duboka emocionalna suština i istinska narativna inovacija, vrhunski ljudski stvaraoci zadržavaju primat. AI može da iskopira "zanat", ali elitni ljudski um i dalje vodi u kreiranju novih svetova.

Inženjering inspiracije: Uloga temperature i etimologije

Kreativnost AI modela nije fiksna; ona je fluidna i zavisi od ljudskog vođstva kroz tzv. prompt engineering. Studija u kojoj su učestvovali stručnjaci iz instituta Mila i Google DeepMind identifikovala je dva ključna faktora:

  1. Temperatura: Tehničko podešavanje koje određuje nivo "avanturizma" modela. Niža temperatura daje predvidljive odgovore, dok viša podstiče AI na rizik i neobične asocijacije.
  2. Etimologija: Istraživači su otkrili da instrukcije koje navode AI da analizira koren i strukturu reči (etimologiju) drastično podižu kreativni skor.

Ovo je ključni uvid: razmišljanje o etimologiji primorava AI da izađe iz okvira čistih statističkih asocijacija i fokusira se na dublju strukturu pojmova. To dokazuje da je AI kreativnost "asistirana" — ona zavisi od čoveka koji postavlja parametre i vodi mašinu kroz semantički prostor.

Simbioza umesto zamene: Nova era stvaralaštva

Zaključak profesora Džerbija nudi viziju koja umiruje: generativna veštačka inteligencija nije tu da zameni umetnike, već da postane njihov najmoćniji kreativni asistent. Mi ne prisustvujemo kraju ljudske mašte, već njenoj radikalnoj transformaciji.

Umesto takmičenja, ulazimo u eru simbioze. AI može preuzeti repetitivni, "zanatski" deo posla i ponuditi bezbroj početnih tačaka za inspiraciju, dok će završni, elitni sloj originalnosti i dalje dolaziti iz ljudske svesti. Mi smo ti koji algoritmima dajemo svrhu i pravac.

Ako je AI vaš novi kreativni partner, a ne rival, šta biste sledeće stvorili zajedno?

Izvor: https://scitechdaily.com/ai-is-now-more-creative-than-the-average-human/

Komentari

Nema komentara. Šta vi mislite o ovome?